Izgradnja zgrade osnovne škole koja danas nosi ime “Hamdija Kreševljaković” Kakanj, a nekad se zvala “Ivo Lola Ribar”, završena je 10. aprila 1960. godine.
Prvi upravitelj ove škole bio je Adem Haračić. U toj prvoj školskoj godini organiziran je novogodišnji karneval za građanstvo, prvo zimovanje učenika na Romaniji, organizirani su koncerti vokalne i instrumentalne muzike, osvojene su prve nagrade i pehari na sreskom takmičenju u Zenici, organizirane su akcije uređenje okoline škole… Bila je to jedina osmogodišnja škola koju su pohađala djeca sa područja gotovo cijele općine. Maksimalno opterećeni nastavnici radili su u tri smjene sa po dva razredništva, u ukupno 37 odjeljenja. Izdvajamo nekoliko imena nastavnika ove škole: Hilmija Delibašić, Mihajlo Hovanjski, Emir Omeragić…
Škola danas nosi ime “Hamdija Kreševljaković”, u znak sjećanja i pijeteta prema velikom učitelju, pedagogu i historičaru Hamdiji Kreševljakoviću.
Slovo o Hamdiji Kreševljakoviću
Poslušavši savjete svoga učitelja da je pravom naučniku potrebno da se o činjenicama relevatnim za temu koju obrađuje upozna na licu mjesta, Kreševljaković je, da bi bolje upoznao glavnu oblast svoga interesovanje, Bosnu i Hercegovinu, više puta obišao. Još kao mlad iskazivao je interesiranje za starine i narodnu tradiciju. Svoj prvi prilog objavio je u listu “Behar”, a nakon toga u brojnim listovima objaljivao je do tada nepoznate pjesme i pripovijetke. Istraživao je brojna pitanja iz historije Bosne, a interesirao se i za stanje rudarstva i pitanja organizacije rudarske proizvodnje u važnijim rudarskim centrima u BiH, pa i u Kaknju. Objavio je više od tri stotine manjih i većih radova, članaka i knjiga. Njegova djela imaju ogroman značajan i trajnu vrijednost za našu kulturu i nauku.
Umro je 1959. godine.
Godine 1908. otvorena je Državna osnovna škola u Zgošći. Prvi učitelj Škole bio je Andrija Elegović.
U prvom razredu bilo je 30 učenika, a u drugom samo 9. Nastava se izvodila u prizemlju zgrade Direkcije rudnika. Tri godine kasnije, 1911. godine, izgrađena je zgrada za školu sa četiri prostrane učionice i drugim pomoćnim prostorijama.
Na proslavi 50-te godišnjice rada, 29. novembra 1958. godine, škola je postala osmogodišnja i dobila je naziv “Rudi Čajavec” koji je nosila sve do 4. jula 1995. godine kada je dobila ime “Mula Mustafa Bašeskija”.
Nastavni kadar 1957/58. školske godine činili su:Samuel Šternberg, Olga Novaković, Emina i Husnija Alagić, Božana Zdravković, Mejra Buljina, Milena Vidaković, Milka Petronijević, Dika Haračić, Angela Butorac i dr.
Marta 1962. godine izvršeno je pripajanje škole Bukovlje i Bijele Vode, a 1984. došlo je do prvog pripajanja škole u Tršću sa školom “Rudi Čajavec“.
Kamen temeljac za sadašnju zgradu postavljen je 20. maja 1972. godine, a nova, današnja zgrada škole predata je na upotrebu 14. septembra 1974. godine.
U Kaknju se sa poštovanjem i pijetetom pamti učiteljica Desa koja je radila u ovoj školi.
Sahranjena je 18. oktobra 1980. godine u Kaknju. Tog dana cijeli Kakanj je izašao na ispraćaj učiteljice Desanke Vicković Dese koja je umrla u 51. godini života. Učiteljica Desa nije bila samo učiteljica na času, sa djecom, ili u zbornici sa kolegama. Ona je to bila svuda gdje se našla. U vrijeme smrti bila je učiteljica drugog razreda.
**************
U ljetopisu Osnovne škole “15. april” koja se nalazi u kakanjskom naselju Doboj navodi se da su prvi učitelji 1914. godine, kada je škola osnovana, bili Ivan Mišić i Husein Efendić. Nakon Prvog svjetskog rata učitelj je bio Viktor Rupčić. Davne 1925. godine u ovu školu je, iz Tbilisija, iz daleke Gruzije, došao je veliki pedagog Mihailo Hovanski. U dobojskoj školi Hovanski je radio sve do 1947. godine kada je odlukom Ministarstva prosvjete premješten u ondašnju Nižu gimnaziju u Kaknju. U penziju je otišao 1962. godine, a u septembru 1976. godine je preminuo. Za svoj rad dobio je Orden rada sa sa zlatnim vijencem i Osmoaprilsko priznanje grada Kaknja.
U plejadi velikih prosvjetnih radnika izuzetno mjesto pripada i Maliku Zvizdiću koji je u dobojskoj školi učiteljovao i rukovodio, pune tri decenije. Uvodio je učenike u svijet slova i brojki, u sve prostore znanja i ljepote, a mlađe kolege, prosvjetne radnike, upućivao je u mnoge tajne odgovornog i plemenitog poziva učiteljskog.
U dobojskoj školi prva slova su učili đaci koji su kasnije postali zapaženi stručnjaci u raznim oblastima rada: Adem Haračić, Vehbija Kulović koji je poginuo u drugom svjetskom ratu, Fadil Dogdibegović Dikan, Džemal Džafić, Esad Begovac, Salih Jašarspahić, Osman Dogdibegović…
1978. godine izgrađena je nova zgrada Škole. Škola nosi ime “15. april”. Radi se o jednom od najznačajnih datuma iz historije Kaknja.
U historijskim dokumentima zapisano je da je 15. aprila 1392. godine kralj Stjepan Dabiša darovao vojvodi Hrvoju Vukčiću dva sela u okolini Kaknja. S obzirom da se radi o prvom pominjanju imena Kakanj u pisanim izvorima, Općinsko vijeće Kakanj je 14. marta 1996.godine odlučilo da se 15.april proglasi Danom Općine Kakanj.